Punk

Premda su sve temeljne odlike punka bile nazočne na rock sceni još od samih njezinih početaka, a potom i u glazbi utjecajnih protopunkera poput Velvet Underground, Iggyja & Stoogesa, New York Dollss, MC5 i niza garažnih rockera iz šezdesetih, punk je nastao s obje strane Atlantika tek u drugoj polovici sedamdesetih. Sam termin punk rock skovali su američki kritičari Lester Bangs i Dave Marsh pisući o "proto punk" grupama poput MC5 i New York Dollsa te nastojeći iznaći nazivnik za njihov "amfetaminski" gitarski speed te provokativne tekstove.

Punk je bio podjednako reakcija na okostale mehanizme diskografske industrije, pompoznost i glomaznost "progresivnog rocka", stadionske atrakcije heavy metala i pop konfekciju. Odnosno, kako je to kazao jedan američki kritičar, "punk je nastojao rocku vratiti sve ono što je izgubio postavši mega uspješnim masovnim fenomenom". No osim glazbenih zbivanja na pojavu punka su utjecala i ona društvena: recesija, golema nezaposlenost u Velikoj Britaniji te nezadovoljstvo vladom konzervativaca Margaret Thather. U Sjedinjenim Državama - gdje je punk mahom ostao atrakcija underground, alter i indie scene - punk je počeo znatno ranije negoli u Velikoj Britaniji, no bio je uglavnom bez društvene ili političke pozadine. Među glazbenim pionirima izrazito utjecajni bili su Ramones - koji su povezali tradiciju garažnog rocka šezdesetih s minimalizmom te jednostavnim pop melodijama nalik bubblegumu - i krug newyorskih grupa i izvođača. Središte njihova djelovanja je klub CBGB u kojem 1975. i 1976. nastupaju Patti Smith Group, Talking Heads, Television, Blondie, Heartbreakers... Već 1979. sve aktivnija je i kalifornijska punk scena čije je središte u Los Angelesu, no ona je više pod utjecajima britanskih negoli newyorskih glazbenika. Značajniji punk izvodaći i lokalne scene javljaju se i u Austinu i Seattleu te Akronu. Premda nije potpuno prozeo cijelu nacionalnu rock scenu kao u Velikoj Britaniji, punk je imao presudan utjecaj na kasniju američku scenu alter-rocka, hardcorea, newyorskog no-wavea, grungea...

U Velikoj Britaniji u drugoj polovici sedamdesetih u prvi plan su došli Sex Pistols, Damned, Clash... Sex Pistols su prvi afirmirali ideju o superiornosti energije bazičnog rocka i "uradi sam" estetiku nad glazbenim znanjem i instrumentalnom vještinom. Agresivan scenski nastup, brisanje granice između publike i izvođača, politizirani, kontroverzni, provokativni i društveno angažirani tekstovi iskazani izravnošću koja nije mogla proći na pop sceni... punku su zajamčili odaziv kod adolescentske publike. Ona ga je u Velikoj Britaniji - za razliku od Sjedinjenih Država - prihvatila i kao legitimni generacijski iskaz. Punkerska eksplozija - koja se proširila i Europom - od samoga je početka ukljucivala heterogene autore i izvođače u rasponu od Buzzcocksa, sklonima redefiniranju pop pjesme, Clasha, privrženog i reggaeu i R&B-u, i Wire, koji su posezali za, "art" formama, do "tradicionalista" poput Stranglersa, neo-modova Jam, Damned, Siouxsie And The Banshees...

Punk nikada i nije umro, nego se - mutirajući - već početkom osamdesetih usitnio, razgranao, transformirao... Bujica britanske punk scene početkom osamdesetih kanalizira se naime u tri pravca: popu skloni new wave (novi val), eksperimentalni "art" odsječak post-punka te radikalan hardcore punk. Početkom devedesetih novi val punka podigao se u Kaliforniji - dosegnuvši golem komercijalni uspjeh s grupama poput Green Day i Offspring.

TIPIČNI IZVOĐAČI I ALBUMI
SEX PISTOLS "Never Mind The Bollocks ... " (1977.)
RAMONES "All The Stuff & More, vol I" (1990.)
BUZZCOCKS "Singles Going Steady" (1979.)
CLASH "Clash" (1977.)
DAMNED "Damned, Damned, Damned" (1977.)
STRANGLERS "No More Heroes" (1977.)
WIRE "Pink Flag" (1977.).

ŽANROVSKI I STILSKI SRODNICI
NEW WAVE, HARDCORE PUNK, PUNK REVIVAL, PUB ROCK, POST-PUNK, GARAŽNI ROCK, INDIE ROCK, PROTO-PUNK.