Jazz

Jazz je, glasi najkraća definicija, glazba nastala krajem 19. i početkom 20. stoljeća u Sjedinjenim Američkim Državama, koja se temelji na improvizacijama i naglašenoj ekspresivnosti izvedbe. Tijekom cijelog 20. stoljeća jazz se neprestano mijenjao i razvijao u brojnim stilovima, a od šezdesetih godina i u fuzijskim trans-žanrovskim izvedenicama poput jazz-rocka, etno-jazza, jazz-rapa, acid-jazza...

Jazz je nastao iz glazbenog amalgama koji je - temeljeći se i na koračnicama te popularnim šlagerima tog vremena - bio repertoar neworleanskih orkestara limene glazbe posljednjih desetljeća 20. stoljeća. Nairne, budući da su u orkestrima svirali glazbenici skromnog ili nikakvog formalnog glazbenog obrazovanja, popularne su melodije izvođene po sluhu uz improvizacije na osnovnu melodiju. Prva desetljeća jazza teško je točno rekonstruirati budući da se najstarije snimke javljaju tek dvadesetih godina prošlog stoljeća. Zbog zamaha diskografske industrije i goleme popularnosti notnih izdanja jazz je u narednim desetljećima brzo evoluirao. Dixieland, swing - u izvedbi malih comba ili velikih orkestara (big bandova) - a potom be bop, cool jaz, hard bop i kasniji fuzijski izdanci, obilježili su bogatu produkciju jazza do polovice sedamdesetih. Nakon kraće stagnacije, jazz se ne samo obnavljao "iznutra" - s revivalima gotovo svih ključnih stilova - nego i novim fuzijama s elektroničkom glazbom.

Vrhunac globalne popularnosti jazz je imao tijekom poznih tridesetih i u četrdesetim godinama 20. stoljeća. Tada ga, kao plesnu glazbu, prihvaća američka, a potom i europska mlada publika. Pojava be bopa - koji je. za razliku od swinga kao općeprihvaćene inačice "popularne" glazbe, naglasak stavljao na improvizacije i nekomercijalni "umjetnički" iskaz - te istodobno bujanje produkcije rhythm and bluesa i rock and roll scene koju je prihvatila tinejdžerska publika, jazz su trajno udaljili od mlade publike. Ipak, vodeći izvođači jazza, poput Milesa Davisa i Herbieja Hancocka, uživali su - dijelom i zbog svojih kolaboracija s rock glazbenicima - popularnost pop zvijezda.

TIPIČNI IZVOĐAČI I ALBUMI
LOUIS ARMSTRONG "Satchmo At Symphony Hall, vol.2 - Live" (1947.)
BENNY GOODMAN "The Birth Of Swing" (1935.)
COUNT BASSIE "Count Bassie Swing, Joe Williams Sings" (1955.)
DUKE ELLINGTON "Ellington Uptown" (1951.)
DIZZY GILLESPIE "The Great Jazz Concert Ever" (1953.)
CHARLIE PARKER "Birth At The Roost: The Savoy Years 1" (1948.)
DAVE BRUBECK "Time Out" (1959.)
THELONIOUS MONK "Brilliant Corners" (1956.)
MILES DAVIS "In A Silent Way" (1969.)
CHET BAKER "Stairway To The Stars" (1965.)
JOHN COLTRANE "Blue Train" (1957.)
WES MONTGOMERY "The Incredible jazz Guitar" (1960.)
CHARLES MINGUS "Mingus Ah Urn" (1959.)
HERBIE HANCOCK "Head Hunters" (1973.)
KEITH JARRETT "The Kaln Concert" (1975.)
WYNTON MARSALIS "Black Codes (Of The Underground)" (1985.).

ŽANROVSKI I STILSKI SRODNICI
AVANGARDNI JAZZ, BE BOP, ACID JAZZ, AFROCUBAN JAZZ, BIG BAN, COOL, DIXIELAND, FREE JAZZ, FUSION, HARD BOP, JIVE, KOMORNI JAZZ, NEW ORLEANS JAZZ, SWING, JAZZ RAP, JAZZ POP